Nutrijenti

Vlakna su vrsta (neprobavljivih) ugljikohidrata koji imaju ključnu ulogu u normalnoj probavi. Postoje dvije vrste vlakana: topiva i netopiva. Za razliku od drugih složenih ugljikohidrata, vlakna se ne razlažu u probavnom sustavu, pa najveći dio prolazi neprobavljen kroz tanko crijevo i tako osigurava povećani volumen sadržaja. Kako su vlakna najvažniji čimbenik iz hrane koji pomaže održavanju normalne funkcije želuca i crijeva, odrasle osobe trebale bi nastojati konzumirati 25 g vlakana dnevno. Međutim, istraživanja pokazuju da u pojedinim europskim državama prosječan unos vlakana je manji od polovice preporučenog unosa. Ukoliko je vaš trenutni unos vlakana malen, povećavajte unos postepeno te pijte puno vode.

Protein je bitna komponenta svake stanice u tijelu. Radi se o makronutrijentu sastavljenom od 22 ‘gradivna elementa’ koje nazivamo aminokiselinama. U tijelu proteini imaju različite funkcije, pa tako između ostaloga doprinose povećanju mišićne mase i održavanju mišićne mase i normalnih kostiju. Nedostatan unos proteina može otežati održavanje uravnotežene prehrane i ostvarivanje postavljenih ciljeva.Nastojte da do 30% vašeg dnevnog kalorijskog unosa bude iz proteina. Za vrijeme vježbanja vaš organizam traži više proteina za razvoj/održavanje mišića, stoga imajte na umu da u tom slučaju i potreba za vitaminima može biti veća. Aktivan muškarac koji konzumira do 2000 kcal dnevno i želi razviti mišiće trebao bi nastojati da kroz prehranu svakodnevno konzumira do 150 g proteina. Za ženu koja konzumira do 1400 kcal dnevno i želi kontrolirati svoju težinu preporuka bi bila da unos proteina bude do 105 g dnevno.

Ugljikohidrati su glavni izvor energije za organizam i potrebni su za pravilno funkcioniranje središnjeg živčanog sustava, bubrega i mozga jer imaju ulogu opskrbljivanja glukozom. Ugljikohidrati isto tako pomažu održavanju mišićne strukture. Složeni ugljikohidrati poput škroba sporije se probavljaju. Složeni ugljikohidrati sastavljeni su od većeg broja međusobno povezanih jedinica različitih jednostavnih ugljikohidrata. Tijekom procesa probave oni se razlažu u jednostavne šećere. za njihovo razlaganje potrebno je izvjesno vrijeme, što znači da se sporije probavljaju i apsorbiraju, a to može značiti postojanije oslobađanje energije.

Organizam treba male količine masti za normalno funkcioniranje, no postoji razlika između masti koje su dobre za vas i onih koje to nisu. Nezasićene masne kiseline (npr. polinezasićene kao što su Omega-3) smatraju se boljima jer te masti mogu pomoći u održavanju normalne razine kolesterola u krvi. Prehrana bogata zasićenim mastima (iz prerađenih grickalica i iz namirnica životinjskog porijekla) može doprinijeti porastu razine kolesterola. Kako su masti izrazito koncentrirani izvor kalorija, Herbalife Nutrition pristup prehrani preporučuje da do 30% kalorija dnevno bude iz masti, s posebnim naglaskom na optimiziranje unosa zdravih vrsta masti. U tipičnoj zapadnjačkoj prehrani nalazi se mnogo više ukupnih masti i zasićenih masti nego što nam treba.

Pigmenti kojima voće i povrće (ali i začinsko bilje, začini, pa čak i neke cjelovite žitarice) zahvaljuju svoje prekrasne boje zapravo su prirodni biljni spojevi poznati i kao fitonutrijenti. Neke namirnice koje sadrže fitonutrijente sadrže i vitamine i minerale, koji djeluju kao antioksidansi i pomažu u zaštiti stanica od oksidativnog stresa. Uravnotežena prehrana s najmanje 5 porcija šarenog voća i povrća dnevno može pomoći da svojem tijelu osigurate sve potrebne hranjive tvari i uživate blagodati fitonutrijenata u hrani. Kada u prehrani kombinirate voće poput crvenih jabuka, borovnica, grožđa i naranči, dobit ćete bogatiju kombinaciju nutrijenata s antioksidantnim djelovanjem nego bi to bio slučaj da svaku od vrsta jedete posebno. Zato u pripremi salate, voćne salate i jela s pirjanim povrćem koristite više sastojaka.