Emocionalno prejedanje

By Sandra ČulinaZdrava prehrana

Mnogima od nas se s vremena na vrijeme dogodi emocionalno jedenje. Jedete li često zbog dosade ili stresa, kako bi se utješili? Ako je vaš odgovor da, radi se o emocionalnom jedenju, koje nažalost ne rješava probleme. Bili mi svjesni toga ili ne, ali postoji povratna veza između naših emocija i hrane koju jedemo. Često uslijed osjećaja ljutnje, osamljenosti, frustracije nakon svađe s partnerom ili lošeg dana na poslu, ljudi posežu za utješnom hranom, kojom otupljuju negativne emocije. Najčešće se radi o hrani koja ne zadovoljava nutritivne potrebe organizma, poput slatkiša, čokolade, grickalica, čipsa, kolača, koja uz sjedilački način života dugoročno pridonosi povećanju tjelesne težine, problemima s kožom i dr. zdravstvenim problemima. No, kada prejedanje izmakne kontroli, tj. kada je hrana prvo i najčešće utočište kad vas muče negativne misli i osjećaji, vrijeme je da razmotrite situaciju. Naime, potreba za hranom koju jedete zbog utjehe nikada ne prestaje, već stalno želite jesti iznova.

Kako prepoznati radi li se o emocionalnoj ili fizičkoj gladi? Postoji nekoliko znakova koji će vam pomoći razlikovati emocionalnu glad i stvarnu glad.
Emocionalno jedenje radi stresa obično počne iznenada. Počnete osjećati stres ili napetost i odjednom žudite za određenom slatkom, masnom i kaloričnom hranom. Često je ta žudnja usmjerena na jednostavno veću krišku torte s tri sloja čokolade ili cijela čokolada ili velika vrećica čipsa i sl. Za razliku od toga, fizička glad nastaje postepeno. Počnete osjećati glad, ali još možete pričekati, pa imate vremena odabrati nešto zdravo i korisno za vas. Kada zadovoljite fizičku glad i osjetite zadovoljstvo , jer je želudac pun, tada obično i prestajete jesti. Ako jedete kada ste pod stresom, moguće je da ćete si trenutno popraviti raspoloženje, ali nakon toga se jednakom brzinom javlja osjećaj krivnje i srama.
Nažalost danas ne postoji stanje ili bolest koja nije povezano ili uzrokovano s previše stresa. U borbi protiv stresa se većinom oslanjamo na vlastiti organizam, koji ima kompleksan set reakcija. Nažalost kod kroničnog stresa, sposobnost tog odgovora sve više slabi, te postajemo neotporni i sve više podložni raznim infekcijama i bolestima. Zbog toga je potrebno potražiti pomoć izvana (kroz suplemente).
Kako se nositi s jedenjem pod stresom?
Pravilnom prehranom, jer je pod pojačanim stresom pojačana i sama stanična aktivnost , pa samim time i potreba za nutrijentima. Ključni nutrijenti koji su tijekom stresnog razdoblja kritični su: vitamini (A, C, E), vitamini B skupine, minerali (magnezij, cink, selen, kalcij, kalij). Zbog pojačanog metabolizma i povećane potrebe za energijom, tokom stresnih razdoblja organizam može zahtijevati i veće količine ugljikohidrata, proteina i masnih kiselina. S druge strane, unos previše kofeina, nikotina , alkohola i nekih lijekova (antidepresiva i dr. psihoaktivnih supstanci) treba ograničiti, jer nam kradu neke bitne minerale iz tijela (poput magnezija). Kada se nalazimo u stanju stresa trebali bi posebnu pažnju obratiti na sam odabir namirnica i dobroj probavi. Iako je to zadnja stvar o kojoj razmišljamo kada smo pod stresom. Stoga je preporučljivo konzumirati nutritivno vrijedne i lako probavljive namirnice, jer će one pružiti olakšanje i djelovati će dobro na samu probavu.
Bitno je dobro izbalansirati pet manjih dnevnih obroka, a ukoliko kroz prehranu nismo osigurali sve potrebne nutrijente, potrebno je posegnuti za suplementima.
Za više informacija o planu i prijedlogu obroka, te bitnim suplemenata
Kako se nositi s jedenjem pod stresom?

1. Vodite dnevnik prehrane – dnevnik može biti zaista koristan, jer         zapisivanjem svega što ste pojeli i popili u toku dana, možete vidjeti što vas to navodi na jedenje pod stresom. Znači, svaki put kad osjetite potrebu da jedete, zabilježite koliko ste gladni koristeći ljestvicu od 1 do 10 (1- za malaksam od gladi , 10-toliko sam sit/a, da moram otkopčati hlače).

2. Prihvatite svoje osjećaje – znate da su emocije okidač za jedenje pod stresom, zašto ih onda ne biste prihvatili? U redu je ako ste ponekad ljuti ili se dosađujete ili ste usamljeni. Osjećaji mogu biti neugodni, ali nisu opasni.

3. Usavršite svoje vještine nošenja sa stresom – upitajte se: što je najgore što se može dogoditi ako ne jedem? Možda ćete osjetiti malo jači stres, no taj će osjećaj proći. Vježbajte tolerirati svoje osjećaje.

4. Pronađite alternative hrani – sastavite popis stvari koje možete činiti umjesto da jedete poput: hodanja, vožnje bicikle, trčanja, slušanja glazbe, meditiranja…

5. Odbacite loše navike – ljudi koji jedu pod stresom jačaju svoja uvjerenja da se negativni osjećaji najbolje rješavaju s hranom. Kao i druge loše navike, jedenje pod stresom se obično desi prije nego imate priliku razmisliti. Dakle, trebate odbaciti loše navike i usvojiti nove – kada imate loš dan , nemojte jesti, već radite nešto drugo.

6. Pričekajte- osobe koje jedu kada su pod stresom, često se boje da će ako ne udovolje svojoj želji za hranom situacija biti još gora. No, kada se odluče primijeniti taktiku odgađanja, često se iznenade, kada primijete da potreba za hranom jednostavno nestane.